Zašto mlazni avioni ostavljaju tragove na nebu?


Trag mlaznog aviona podseća na visoke prugaste oblake poznate pod imenom cirusi. Ali on nije samo po spoljašnjosti sličan tom oblaku. Naime, trag mlaznjaka jeste oblak cirus koji nije nastao na nebu, već ga je proizveo avionski motor. Oblaci se obrazuju kad se vodena para u obliku kapi skupi oko čestica zemlje, dima, biljnog polena ili soli, što lebde na nebu. Ni oblak koji pravi avion nije izuzetak. Vodena para izlazi iz avionskih motora, iz kojih izlaze i izduvni gasovi sa nepotpuno sagorelim česticama čađi i dima. Pošto mlazni avioni lete veoma visoko (preko 9100 m), vazduh koji ih okružuje veoma je hladan (temperatura vazduha, i po sunčanom danu, može biti niža od −57 °C). Na takvoj hladnoći, za samo nekoliko sekundi vodena para iz motora smrzne se oko čestica izduvnih gasova koje avion ostavlja iza sebe. Tako nastaje dugačak ledeni oblak u obliku pruge. Taj oblak se naziva kondenzacioni trag izduvnih gasova ili, kraće, kondenzacioni trag.

Ako je vazduh oko aviona veoma suv, oblak kondenzacionog traga nestaće čim se obrazuje, jer se voda raspršuje po hladnom vazduhu. Zato ponekad iza aviona postoji kratak, širok trag, ili traga uopšte nema. Međutim, ako je vazduh oko mlaznjaka koji leti na velikoj visini već prilično vlažan, iza aviona će ostajati sve duži i duži rep, koji se pruža sa jednog na drugi kraj neba. Može se primetiti da se kraj repa, njegov najstariji deo, širi kao balon. To se oblak nadima, polako se rasipajuću po vazduhu. U vlažnom vazduhu, oblak od mlaznog aviona može trajati satima, nošen vetrom po nebu kao bilo koji drugi paperjasti oblak cirus.

Zanimljivost: tragovi mlaznih aviona mogu se koristiti čak i za prognoziranje vremena. Ako mlaznjak prolećući ne ostavlja nikakav trag, ili se njegov trag brzo gubi, onda je vazduh na velikoj visini suv. To obično znači da će i vreme biti vedro i suvo. Oblaci od mlaza koji traju dovoljno dugo da se rasprostru po celom nebu pokazuju da su viši slojevi atmosfere puni vlage, što znači da se bliži kiša ili sneg.


Literatura:
• Keti Volard, A zašto? Planeta Zemlja, Beograd: Laguna, 2008