Planete


Planeta je nebesko telo koje se direktno kreće eliptičnom putanjom oko zvezde, a ne kao što to čini prirodni satelit, koji se oko zvezde kreće istovremeno kružeći oko drugog tela. Takođe, to je telo dovoljno malo da se u njemu ne može razviti nuklearna fuzija (inače bi to bila zvezda), ali dovoljno veliko da ga njegova sopstvena gravitacija formira u sferni oblik.

Planete su tamna nebeska tela približno sfernog oblika koja svetle prvenstveno odbijenom sunčevom svetlošću. Okreću se ravnomerno oko svoje ose (rotacija) i u isto vreme obilaze oko Sunca (revolucija), pri čemu orbitiraju u istoj ravni po eliptičnim putanjama. Većina planeta okreće se oko svoje ose u smeru suprotnom od smera kretanja kazaljki na satu. Venera i Uran se, međutim, okreću u smeru kretanja kazaljki na satu.

Prema prvim teorijama, planete su se postepeno formirale vezivanjem vrelih čestica prašine. Međutim, naučnici danas smatraju da su planete nastale sudaranjem i topljenjem većih tela nazvanih planetezimali. Naime, materijal preostao posle stvaranja Sunca stvorio je oko njega disk prašine od kojeg su nastali planetezimali različitih veličina, koji su se potom međusobnim sudarima spajali u masivnije objekte.


planete slika


Podele planeta

1. Prema položaju, planete se dele na unutrašnje i spoljašnje, a kao granica uzima se Glavni pojas asteroida, koji se nalazi između Marsa i Jupitera.
Unutrašnje planete se nalaze unutar pojasa asteroida. To su čvrsta tela u kojima se javljaju unutrašnji geološki fenomeni (npr. vulkanizam), koji mogu da menjaju njihov površinski izgled. Sve planete imaju atmosferu (njena debljina zavisi od preovlađujućih okolnosti), koja ima ključni uticaj na površinsku temperaturu svake planete. U tu grupu spadaju:
• Merkur
• Venera
• Zemlja
• Mars
Spoljašnje planete se nalaze izvan pojasa asteroida. To su ogromne gasovite sfere malog čvrstog jezgra na kojima vladaju veoma niske temperature zbog velike udaljenosti od Sunca. Samo se te planete odlikuju sistemom prstenova. U tu grupu spadaju:
• Jupiter
• Saturn
• Uran
• Neptun

Ponekad se unutrašnjim planetama nazivaju one koje su bliže Suncu od Zemlje (Merkur i Venera), a tada je granica za tu podelu putanja Zemlje. Ostale planete (od Marsa do Neptuna) tada su spoljašnje planete.

2. Prema strukturi, planete se dele na:
a) terestričke (od latinskog terra, što znači „zemlja”) – te planete imaju čvrstu, stenovitu površinu, relativno su velike gustine, sporo rotiraju, nemaju prstenove i imaju malo satelita ili ih uopšte nemaju; u tu grupu spadaju sve unutrašnje planete:
• Merkur
• Venera
• Zemlja
• Mars
b) jovijanske – te planete su gasoviti džinovi, sastavljeni uglavnom od vodonika i helijuma, malog čvrstog jezgra, male su gustine, brzo rotiraju, imaju prstenove i puno satelita; na njima vladaju veoma niske temperature zbog velike udaljenosti od Sunca; u tu grupu spadaju sve spoljašnje planete:
• Jupiter
• Saturn
• Uran
• Neptun

3. Prema veličini, planete se dele na:
a) male (njihov prečnik ne prelazi 13 000 km):
• Merkur
• Venera
• Zemlja
• Mars
b) gigantske (njihov prečnik je veći od 49 000 km):
• Jupiter
• Saturn
• Uran
• Neptun

Postoji i istorijska podela prema kojoj u klasične planete spadaju one koje su poznate od davnih vremena i koje se vide golim okom. To su Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter i Saturn. U antičko doba nije bila poznata priroda tih tela i uočavalo se jedino njihovo brzo kretanje u odnosu na zvezde, zbog čega su planete nazvane aster planetes, što u prevodu sa grčkog znači „lutajuća zvezda”. Moderne planete su one koje su otkrivene u novije doba, nakon pronalaska teleskopa 1608. godine. One se jedino i mogu videti pomoću teleskopa, a to su Uran i Neptun.


Napomena: Pluton je izgubio status devete planete Sunčevog sistema 2006. godine, kada je Međunarodna astronomska unija odlučila da promeni klasifikaciju dalekog hladnog Plutona u status patuljaste planete. Pluton se ne uklapa dobro ni u jednu grupu planeta i predstavlja zasebnu kategoriju.