Henri VIII Tjudor


henri osmi Rođen je 28. juna 1491. u Griniču, London. Bio je kralj Engleske, iz dinastije Tjudor, od 1509. do 1547. godine. Poznat je po tome što se ženio šest puta (najviše zbog toga što nije imao sina, koji bi ga nasledio na prestolu), kao i po reformaciji engleske crkve. Takođe, ujedinio je Englesku i Vels u jednu državu (1543). Ubrzo nakon stupanja na presto, Henri se oženio Katarinom Aragonskom, udovicom svoga brata. Pošto mu nije rodila sina (imali su kćerku Meri), 1527. zatražio je razvod od Katarine kako bi se oženio Anom Bolen, ali je papa Klement VII odbio da poništi brak. Tomas Volsi, kraljev prvi ministar, oteran je sa dužnosti pošto nije mogao da pomogne Henriju, a na njegovo mesto postavljen je Tomas Kromvel. On je započeo revoluciju 1532. kada je predložio kralju da se engleska crkva odvoji od Rima. Henri je prekinuo sve veze sa rimokatoličkom crkvom, a Tomas Krenmer, novi kentenberijski nadbiskup, na Kromvelov zahtev, objavio je 23. maja 1533. poništenje prvog braka, čime je Henri dobio pravo da se oženi Anom, koja mu je rodila kćerku Elizabetu.

Iako je Henri nekada bio duboko odan papstvu, zbog čega je nagrađen titulom Branioca vere, papa Klement VII je zbog tih događaja ekskomunicirao Henrija, 11. jula 1533. Engleski parlament je 3. novembra 1534. usvojio povelju kojom je Henri postao vrhovni verski poglavar, čime je papi oduzeta vlast nad crkvom u Engleskoj i čime je osnovana Anglikanska crkva (samim tim engleska crkva svrstana je u protestantske), nezavisna od Vatikana. Henri je 15. januara 1535. uzeo titulu poglavara crkve u Engleskoj (u današnje vreme poglavar Anglikanske crkve je kentenberijski nadbiskup), a odlukom Parlamenta, 18. jula 1536, u Engleskoj je i zvanično poništena vlast pape. Henrijeva vlast znatno je uvećana tridesetih godina XVI veka, naročito prenosom manastirskih bogatstava na krunu i novim svešteničkim porezima, ali je njegova prethodna reputacija čoveka od knjige (imao je vrhunsko obrazovanje i, pored engleskog, tečno je govorio francuski, španski i latinski jezik) iščezla i zamenjena glasom da je čovek krvi. Mnogi su, uključujući i poznatog književnika i državnika Tomasa Mora, bili pogubljeni zato što su odbili da prihvate nov poredak.

Henriju je s vremenom dosadila i Ana, koja je 1536. pogubljena zbog preljube. Samo jedanaest dana kasnije oženio se Džejn Simor, koja mu je rodila sina Edvarda, ali je umrla dvanaest dana nakon porođaja. Tri godine kasnije, na Kromvelov podstrek, oženio se Anom od Klivsa, ali nju nije podnosio, pa je posle nekoliko meseci zatražio razvod. Sada je Henri postajao paranoičan, enormno gojazan i bolestan. Za neuspeli brak okrivio je Kromvela, i u julu 1540. godine naredio je da se Kromvel pogubi. Iste godine oženio se Katarinom Hauard, ali je dve godine kasnije naredio da joj se odrubi glava zbog preljube. Godine 1542. upustio se u finansijski poguban rat protiv Škotske. Naredne godine oženio se Katarinom Par, koja ga je nadživela. Nakon smrti, 28. januara 1547. u Londonu, nasledio ga je sin Edvard.


Žene i deca Henrija VIII

1. Katarina Aragonska – brak je trajao od 11. juna 1509. do 23. maja 1533. godine, kada je poništen; Katarina je umrla zatočena u dvorcu. Imali su jedno dete – Meri I, poznata kao Krvava Meri.
2. Ana Bolen – brak je trajao od 28. maja 1533. do 19. maja 1536. godine, kada je poništen; Ana je zbog preljube pogubljena odsecanjem glave. Imali su jedno dete – Elizabetu I.
3. Džejn Simor – brak je trajao od 30. maja 1536. do 24. oktobra 1537. godine, kada je Džejn umrla, dvanaest dana posle porađaja. Imali su jedno dete – Edvarda VI.
4. Ana od Klivsa – brak je trajao od 6. januara 1540. do 9. jula 1540. godine, kada je poništen.
5. Katarina Hauard – brak je trajao od 28. jula 1540. do 13. februara 1542. godine, kada je poništen; Katarina je zbog preljube pogubljena odsecanjem glave.
6. Katarina Par – brak je trajao od 12. jula 1543. do 28. januar 1547. godine, kada je Henri umro u 55. godini.
Pošto je poništio četiri braka, Henri je, po zakonu, imao samo dve žene iako se ženio šest puta. Džejn Simor je jedina sahranjena zvanično, kao kraljica, a kad je Henri umro, sahranjen je pored nje, u kapeli Svetog Džordža. Veruje se da je pored troje priznate dece imao i nekoliko nepriznate dece.


Kuća Tjudor

Engleska kraljevska dinastija Tjudor dala je pet vladara Engleske, koji su vladali od 1485. do 1603. godine:
1. Henri VII (osnivač dinastije Tjudor) – kralj od 1485. do 1509. godine;
2. Henri VIII – kralj od 1509. do 1547. godine;
3. Edvard VI – kralj od 1547. do 1553. godine;
4. Meri I (poznata kao Krvava Meri) – kraljica od 1553. do 1558. godine;
5. Elizabeta I – kraljica od 1558. do 1603. godine.
Pošto nijedno od Henrijeve dece nije imalo potomstvo, nakon smrti kraljice Elizabete I dinastiju Tjudor na engleskom prestolu zamenila je dinastija Stjuart, a Džejms VI Stjuart proglašen je za engleskog kralja Džejmsa I.