More


Deo okeana koji je delimično okružen kopnom naziva se more. Posmatrano sa obale, more deluje kao jednolična vodena površina. Međutim, ispod površine se nalaze različite zone: ona bliže obali, nazvana litoralna ili obalska zona, i zona otvorenog mora ili okeanska zona (slika 1). Takođe, važna je i podela koja označava dubinu do koje dopire svetlost, a postoje dve zone (slika 1):
1. fotička zona – oblast u koju dopiru sunčevi zraci; prostire se najviše do 200 m dubine, a prozirnost zavisi od ukupne dubine vode;
2. afotička zona – oblast u koju ne dopiru sunčevi zraci; na nekim mestima dostiže dubinu i do 11000 m (abisalna zona).


more slika


Organizmi koji naseljavaju more mogu slobodno da žive na dnu, poput rakova i jastoga, ili biti stalno pričvršćeni za stene, kao dagnje i mrke alge. Ostali organizmi žive daleko od dna, neki su veoma mali i plutaju, kao planktoni, dok su drugi dovoljno veliki i aktivno plivaju, kao ribe, ajkule i kitovi. Morske biljke mogu živeti do neke granice, ali od nje počinje svet tame, u kojem nema sunčeve svetlosti i koji se pruža do velikih dubina u abisalnoj ili najdubljoj zoni mora, odnosno okeana.

Salinitet

Salinitet je količina rastvorenih soli u morskoj vodi. Izražava se u promilima (‰) i pokazuje koliko grama rastvorenih soli sadrži jedan kilogram morske vode. Zavisi na prvom mestu od isparavanja (ako je veće isparavanje veći je i salinitet) i priticanja slatke vode, bilo u vidu padavina, pritoka ili od otapanja leda. Prosečni salinitet svih mora i okeana na Zemlji iznosi 35‰ (35 g soli u 1 kg vode). Najveći je u suptropskom pojasu, u kojem je isparavanje veliko a količina padavina mala. U predelima oko ekvatora zbog obilnih padavina salinitet nije najveći i pored najvećeg isparavanja. Najslanije more je Crveno more. U njemu salintet dostiže vrednost do 42‰.

Horizontalni raspored saliniteta u morima i okeanima prikazuje se na geografskim kartama izohalinama, tj. linijama koje na karti spajaju tačke sa jednakim stepenom slanoće.


Pet najvećih mora
Nazivi pet najvećih mora, kao i njihove površine i najveće dubine, dati su u sledećoj tabeli.

more tabela