Okean


Okean je ogromna jedinstvena masa slane vode. Okeani nisu zasebna vodena tela, već su međusobno povezani i formiraju jednu kontinuiranu vodenu celinu (svetsko more), koja prekriva 70,78% površine Zemlje. Ukupna površina te vodene celine (svi okeani i sva mora zajedno) jeste 3,61 × 108 km2. Prosečna dubina okeana iznosi 3796 m, a u njima se nalazi 1,35 × 1018 m3 vode, što čini oko 97% ukupne količine vode na Zemlji. Ostatak vode na Zemlji, oko 3%, čine reke, jezera, podzemne vode, ledeni pokrovi, glečeri i vodena para. Slana morska voda je mešavina obične vode (H2O) i teške vode (HDO), koja sadrži deuterijum (D), vodonik duplo teži od običnog vodonika. Okeanske vode nisu mirne, već se kreću morskim strujama, plimama i osekama. Morske struje kreću se oko Zemljine lopte, a postoje dve vrste struja: površinske, koje pokreće vetar, i dubinske, koje nastaju usled razlika u gustini vode. Plime i oseke svakodnevno pokreću vodu pod uticajem Mesečeve i Sunčeve gravitacije.

Na Zemlji postoji pet imenovanih okeana:
1. Tihi – 166 241 000 km2 (≈ 46,1% svetskog mora); najveća dubina 10 994 m;
2. Atlantski – 86 557 000 km2 (≈ 24% svetskog mora); najveća dubina 8605 m;
3. Indijski – 73 427 000 km2 (≈ 20,3% svetskog mora); najveća dubina 7725 m;
4. Južni – 20 327 000 km2 (≈ 5,6% svetskog mora); najveća dubina 7235 m;
5. Severni ledeni – 14 440 000 km2 (≈ 4% svetskog mora); najveća dubina 5449 m.


okeani slika1


Granice između okeana pojavile su se s vremenom iz geografskih, istorijskih, društvenih i naučnih razloga. Južni okean, koji u potpunosti okružuje Antarktik, „najnoviji” je okean, a njegove granice odredila je Međunarodna hidrografska organizacija (International Hydrographic Organization, skraćeno IHO) 2000. godine. Tri glavna okeana – Tihi, Atlantski i Indijski – umnogome su određena kopnom i podmorskim topografskim ograničenjima, a povezani su Južnim okeanom. Najvažnija sporedna mora, pre svega na severnoj hemisferi, delimično su prekrivena zemljanom masom ili nizom ostrva.

Tihi okean, poznat i kao Pacifik, najveći je od svih okeana i pokriva gotovo jednu trećinu površine Zemlje. Proteže se od Beringovog mora na Arktiku do Antarktika, i od Severne Amerike i Južne Amerike na istoku do Azije na zapadu. Najveća dubina je na 10 994 m ispod površine mora, što ujedno predstavlja i najveću dubinu svih okeana. U Tihom okeanu nalazi se oko 25 000 ostrva, više nego u svim ostalim okeanima zajedno, od kojih se većina nalazi južno od ekvatora.

Atlantski okean na zapadu okružuju Severna Amerika i Južna Amerika, na istoku Evropa i Afrika, a preko Arktičkog okeana na severu i Drejkovog prolaza na jugu povezan je sa Tihim okeanom. Od 1914. godine Panamskim kanalom povezan je sa Tihim okeanom. Neke od većih reka koje se ulivaju u Atlantski okean jesu Misisipi, Amazon i Niger.

Indijski okean se na severu graniči sa jugoistočnom Azijom (Indijski potkontinent), na istoku sa Malajskim arhipelagom i Australijom, na jugu sa Južnim okeanom (Južni pol), a na zapadu sa Arabijskim poluostrvom i Afrikom. Prostire se dužinom od gotovo 10 000 km od Afrike do Australije, uključujući Crveno more i Persijski zaliv, i predstavlja značajnu pomorsku vezu između Afrike i Azije. Neke od većih reka koje se ulivaju u Indijski okean jesu Bramaputra, Gang, Ind, Iravadi i Zambezi.

Južni okean, poznat i kao Južni polarni okean ili Antarktički okean, velika je vodena masa koja u potpunosti okružuje Antarktik. To je četvrti okean po veličini i poslednji koji je definisan kao okean od strane IHO, u proleće 2000. godine. Od 68 država koje su članice IHO, njih 28 odazvalo se glasanju o novom okeanu. Od toga, njih 27 izjasnilo se za novi okean, dok je jedino Argentina bila protiv. Naziv je izabran od strane 18 država, uz alternativno ime Antarktički okean. Iako je službeno priznat tek nedavno, među mornarima se smatrao okeanom već decenijama.

Severni ledeni okean zauzima prostor oko Severnog pola, a najmanji je i najplići od svih okeana. Skoro potpuno je okružen Evroazijom i Severnom Amerikom. Pokriven je ledom tokom većeg dela godine; smatra se da je smanjenje zaleđene površine u toku leta i do 50%. Temperatura vode i salinitet periodično se menjaju, sa topljenjem leda i smrzavanjem vode. Salinitet mu je najniži od svih okeana zbog malog isparavanja, velikog pritoka sveže vode i slabe povezanosti sa drugim okeanima.