Berlinski zid


Nemačka je nakon Drugog svetskog rata bila podeljena na četiri okupacione zone. Prestonica Berlin, potpuno okružena sovjetskom zonom, kao sedište Savezničkog kontrolnog veća i sama je bila podeljena na četiri okupacione zone, a sovjetski sektor bio je daleko najveći. Iako su Saveznici nameravali da zajednički upravljaju Nemačkom u granicama iz 1947. godine, početak hladnoratovskih tenzija doveo je do toga da se francuska, britanska i američka zona 1949. ujedine u Saveznu Republiku Nemačku, isključivši sovjetsku zonu, koja je iste godine postala Nemačka Demokratska Republika. Tako je Saveznicima pripao zapadni deo Berlina, a Sovjetima istočni deo. Granica između Istočne i Zapadne Nemačke zatvorena je 1952. godine, dok je jedino u Berlinu ostala otvorena. Ideju o izgradnji zida iznela je istočnonemačka administracija Valtera Ulbrihta, a odobrio ju je sovjetski lider Nikita Hruščov. Zid je sagrađen sa namerom da se zaustavi odliv radnika i popravi ekonomski bilans koji je bio povezan sa dnevnom migracijom velikog broja profesionalnih i kvalifikovanih radnika između Istočnog i Zapadnog Berlina, kao i da se spreče bekstva koja su imala političke i ekonomske posledice po Istočni Berlin. Zid je efikasno smanjio emigraciju sa 2,5 miliona između 1949. i 1961. na 5000 između 1962. i 1989. godine.


berlinski zid slika


Izgradnja Berlinskog zida počela je 13. avgusta 1961. i odvijala se u četiri odvojene faze:
1) prvobitna žičana ograda (1961),
2) poboljšana žičana ograda (1962–1965),
3) betonski zid (1965–1975),
4) pogranični zid „75” (1975–1989).

Zid je bio dugačak 155 km, a gradili su ga istočnonemački vojnici i radnici, ne uključujući direktno Sovjete. Zid je fizički podelio grad i kompletno okružio Zapadni Berlin. Postojalo je osam graničnih prelaza između Istočnog i Zapadnog Berlina koji su omogućavali prelazak zapadnonemačkih građana, državljana Zapada i savezničkog osoblja u Istočni Berlin, odnosno istočnonemačkih građana u Zapadni Berlin, pod uslovom da su imali specijalne dozvole. Dana 9. novembra 1989. počelo je rušenje Berlinskog zida, koji je 28 godina bio simbol podele Evrope posle Drugog svetskog rata i ideološko-političke i vojne konfrontacije Istoka i Zapada.