Martin Luter


m. luter Rođen je 10. novembra 1483. u Ajslebenu, Saksonija. Bio je nemački sveštenik i profesor, čuven je po tome što je započeo reformaciju i osnovao protestantsku crkvu. Studirao je filozofiju i pravo pre nego što se povukao u avgustinski manastir 1505. godine. Zaređen je dve godine kasnije i nastavio je svoje teološke studije na Univerzitetu u Vitenbergu, gde je postao profesor biblijskih studija. Bio je šokiran korupcijom sveštenstva na svom putu u Rim 1510. godine i kasnije su ga mučile sumnje u vezi sa strahom od božanske osvetničke pravde. Njegova spiritualna kriza razrešena je kad je osmislio ideju opravdanja verom, doktrinu da je spasenje božjom milošću garantovano kao dar. Zalagao se za reformu katoličke crkve, buneći se protiv prodaje indulgencija (opraštanje grehova za novac) i drugih zloupotreba, i 31. oktobra 1517. majnskom nadbiskupu i nekolicini prijatelja podelio je spisak sa devedeset pet teza (prema legendi, Luter je zakucao taj spisak na vrata crkve u Vitenbergu, jer mu nije bilo dozvoljeno da svoje teze pročita u crkvi pred vernicima), koje su dovodile u sumnju katolička učenja i pozivale na reformu.

Papa Lav IX ga je ekskomunicirao 1521. i proglašen je otpadnikom na Vormskoj skupštini. Pod zaštitom izbornog kneza Saksonije, Luter se sklonio u Vartburg. Tu je preveo Bibliju na nemački, a njegov izuzetno nadahnuti prevod dugo se smatrao najvećim dostignućem nemačkog jezika u istoriji. Kasnije se vratio u Vitenberg i 1525. oženio bivšom monahinjom Katarinom fon Bora, sa kojom je imao šestoro dece. Iako su njegova učenja bila iskra koja je zapalila Seljački rat (1524–1525), njegova energična osuda seljaka doprinela je njihovom porazu. Luterov raskid sa Rimom doveo je do osnivanja luteranske crkve, tj. do nastanka luteranizma. Luteransku veroispovest ili Augzburšku ispovest sačinio je nemački teolog Filip Melanhton 1530. godine, sa Luterovim odobrenjem. Luter je napisao više himni, jednu liturgiju i mnoga teološka dela. Umro je 18. februara 1546. u Ajslebenu, Saksonija.


Luteranizam

Luteranizam je protestantski pokret zasnovan na principima Martina Lutera. Nastao je na početku reformacije, kad je Luter objavio svojih devedeset pet teza u Vitenbergu. Teze su napisane kao odgovor na prodavanje indulgencija, kako bi se finansirala obnova Bazilike Svetog Petra, u Rimu. One su predstavljale implicitnu kritiku papske politike i istakle duhovni karakter hrišćanske vere. Nadalako raširene, izazvale su mnogo kontroverze. Luter je 1518. objavio rukopis na latinskom koji je sadržavao objašnjenja tih teza. Luteranizam se proširio na veći deo Nemačke i na Skandinaviju, gde je potvrđen zakonom. Kolonisti iz Holandije i Nove Švedske preneli su ga u Novi svet i raširili ga do američkih srednjoatlantskih država, u XVIII veku, i na Srednji zapad, u XIX veku. Luteranske doktrine izložene su u Luterovim katehizisima i u Augzburškoj ispovesti. Te doktrine naglašavaju spasenje samo putem vere i primat Biblije kao crkvenog autoriteta. Luteranska služba nema poseban status i opisuje se kao sveštenstvo svih vernika. Luteranci prihvataju dve svete tajne (krštenje i euharistiju) i veruju u predodređenost na spasenje. Luteranska svetska federacija osnovana je 1947. godine u Ženevi.