Kako nastaje duga?


Ljudi su nekada mislili da je pojava duge znak koji im daju bogovi. Tome se ne treba čuditi, jer se duga na nebu pojavljuje naizgled niotkuda, a zatim, takođe tajanstveno, iščezava. Duga se sastoji od sedam boja, koje imaju uvek isti raspored: prvo crvena, pa narandžasta, žuta, zelena, plava, indigo-plava i ljubičasta. Najjarkija je crvena traka na spoljnom obodu luka, a zatim slede ostale boje, od kojih je svaka sledeća bleđa. Unutrašnja ljubičasta traka najnejasnija je i najteže se uočava. Takođe, moguće je da se ponekad ne mogu razaznati sve boje, pogotovo indigo-plava.

Duga nastaje kad zraci sunčeve svetlosti padaju na kapljice vode raspršene u vazduhu, a pojavljuje se za vreme ili odmah posle kiše. Sunce mora biti nisko iznad horizonta ili čak sasvim malo ispod njega, a da bi video dugu, posmatrač mora biti okrenut leđima suncu, tako da gleda tamo gde kiša pada ili je upravo prestala. Zraci sunčeve svetlosti prolaze kroz kišne kapi. Pri ulasku u kapi nastaje malo prelamanje svetlosti. Ponašajući se kao sićušne prizme, kišne kapi prelamaju svaku boju skrivenu u beloj svetlosti malo više ili malo manje nego boje koje se sa njom graniče. Zato se u trenutku ulaska u kišnu kap beli svetlosni snop odjednom cepa na obojene zrake. U kišnoj kapi, ti obojeni zraci udaraju u njen unutrašnji zid, koji se ponaša kao ogledalo i odbija ih. Sada, sa još više izmenjenim pravcem, kreću nazad i izlaze iz kišne kapi sa iste strane sa koje su i ušli. Pošto se Sunce, izvor te svetlosti, nalazi iza posmatrača, izmenjena svetlost se vraća prema njemu i on vidi dugine boje koje se u luku pružaju preko neba. To je svetlost koju su prelomile i odbile desetine hiljada sićušnih kišnih kapi.

Duga nije „stvar” na nebu, kao oblak ili ptica, već svetlosna varka. Svaki posmatrač vidi drugačiju dugu, sačinjenu od svetlosnih zraka koji mu dolaze s leđa i kišnih kapi koje su ispred njega.

Zanimljivost: za dugu nisu uvek neophodne kišne kapi; svetlost se može prelamati i pri prolasku kroz maglu ili sitne kapljice morske vode.


Literatura:
• Keti Volard, A zašto?, Beograd: Laguna, 2006