Zašto muškarci češće od žena gube kosu?


Odsustvo kose, ili samo nekoliko dlačica na temenu i široka traka koja ga okružuje sa obe strane i pozadi, naziva se raspored ćelavosti kod muškarca. To je raspored po kojem muškarci gube kosu kako stare. Taj raspored pogađa i žene. One počinju da gube kosu kasnije nego muškarci, i obično manje primetno. Ali kad se to događa, šablon je isti – uglavnom od temena. Gubitak kose je normalan – svako, čak i ljudi bujne, guste kose, gube oko 50 do 100 dlaka dnevno. Većina ljudi ima sreće, jer kad stara kosa ispadne, umesto nje niču sasvim nove dlake.

Svaka dlaka prolazi kroz faze razvoja, kao neka biljka koja raste. Anagena faza je faza rasta, koja traje pet ili više godina (dlaka će izrasti i do 75 cm ako se ne seče). Sledeće dve-tri nedelje dlaka se nalazi u prelaznoj (katagenoj) fazi, kad se brzina rasta postepeno smanjuje. I na kraju, dlaka ulazi u telogenu, tj. fazu mirovanja. Dlaka je prestala da raste i jednostavno čeka da ispadne. Može proći i nekoliko meseci dok novorođena dlaka ne istisne staru dlaku u mirovanju iz njene folikule. Upravo odatle potiče onih 50 do 100 dlaka koje dnevno opadnu. Stres i bolest mogu narušiti taj normalni proces u koži, uzrokujući znatniji gubitak kose. Takođe, kad nekome ozbiljno nedostaju vitamini, zato što ne dobija dovoljno hrane ili zbog njenog lošeg kvaliteta, kosa može početi pojačano da opada.

Raspored ćelavosti je prirodna pojava koja dolazi sa godinama. U stvari, broj muškaraca sa određenim rasporedom ćelavosti može se proceniti na osnovu starosti. Tako 25% dvadesetpetogodišnjaka ima proređenu kosu na temenu, a 80% osamdesetogodišnjaka delimično je ćelavo. Oni isti hormoni koji dečaka čine dečakom igraju ulogu u ćelavljenju odraslog muškarca. Pošto dečak dospe do početka odraslog doba, uključuju se određeni geni, koje je nasledio od porodice, i daju komandu folikulima dlake da prave dodatnu količinu posebnog enzima. Taj enzim pretvara hormon testoteron u jedan drugi koji se zove dihidrotestoteron (DHT). Izgleda da se zbog previše DHT-a folikule dlake postepeno skupljaju. Pretpostavka je da se to dešava jer DHT na neki način daje znak imunosistemu da napadne sopstvene dlake, kao da je svaka folikula dlake postala strano telo. Tako se svaki pramen proredi, a njegova faza rasta se skrati. Na kraju se pojave male površine retkog, kratkog paperja na mestu gde su nekada bujali jaki pramenovi. To paperje lako opadne od svakodnevnog habanja, što za rezultat ima pojavu ćele koja se širi.

Telo žena takođe proizvodi muške hormone, ali u veoma maloj količini. Zato, ako naslede gene za ćelavost, i njihova kosa može se prorediti. Međutim, pošto je kod njih nivo muških hormona niži, manje žena ima muški raspored ćelavosti, i on kod njih obično nije ni približno tako očigledan.

Zanimljivost: nasuprot uvreženom mišljenju, brijanje glave ne dovodi do toga da kosa bude gušća ili da raste brže.


Literatura:
• Keti Volard, A zašto? Planeta Zemlja, Beograd: Laguna, 2008