Isti aršin – zašto se kaže


Reč aršin uglavnom se upotrebljava u izrazu isti aršin, kao i u značenjski suprotnoj vezi različit aršin. U srpskoj govornoj praksi još se susreću izrazi jedan aršin, jednak aršin, nejednak aršin i sl. Ključna reč u svim tim izrazima, među kojima je isti aršin najčešći, svakako je aršin, pa se postavlja pitanje šta ona znači, te kako je i odakle ušla u srpski jezik. Na osnovu datih primera lako se može zaključiti da se tu radi o nekoj meri ili merilu, što aršin, u stvari, i jeste. To je veoma stara mera, koja se, osim u ustaljenim izrazima, kakav je i isti aršin, odavno već ne upotrebljava. Stoga je o njoj potrebno kazati koju reč.

Prema enciklopedijskim priručnicima i rečnicima srpskog jezika, aršin je bila mera koja se nekad upotrebljavala u istočnim zemljama (najviše u Turskoj i Persiji), pa onda i u Rusiji i u Srbiji. Sama ta reč potiče inače iz turskog jezika (arsin) i znači „lakat”. To je razdaljina od vrhova ručnih prsta do ramena. Ta mera bila je kod nas poznata i pod domaćim nazivom lakat. Nije bila svugde ujednačena i kretala se uglavnom između 65 i 75 centimetara, negde čak i više, kako u kojoj zemlji ili području upotrebe. Tako je, na primer, u Turskoj bila 68,5 cm (danas 1 m), a u Rusiji 71,1 cm. Tu je 1500 aršina činilo jednu vrstu (1066,5 m). U Persiji je aršin premašivao jedan metar (bio je tačno 1,12 m). I kod nas su postojali aršini različite veličine: terzijski (krojački) – 65 cm, čaršijski (trgovački) – 68 cm i dunđerski (građevinski) – 75,8 cm.

Zahvaljujući činjenici što aršin, kako se može videti, nije bio ujednačena mera (kao, recimo, metar i sl.), u srpskom je jeziku i mogao nastati izraz isti, jednak ili različit, nejednak aršin. Otuda se onda i upozorenje onima koji su skloni da prema istim postupcima ili pojavama zauzimaju različite stavove i izriču različite sudove upućuje kao slikovita poruka da treba da mere istim ili jednakim aršinom. Upotreba različitih aršina u društvu, a posebno u politici, uvek je moralno sumnjiv čin. Zbog toga se može reći da je aršin (u vezi isti ili jednak, jedan aršin) postao ne samo mera za dužinu, što je oduvek i bio, nego i mera pravičnosti i poštenja.


Literatura:
• Milan Šipka, Zašto se kaže, šesto izdanje, Novi Sad: Prometej, 2010