Pijan kao duga – zašto se kaže


U srpskom jeziku ima veliki broj ustaljenih izraza kojima se iskazuje kako je neko pijan. Govori se: pijan kao zemlja ili pijan kao majka, zatim mrtav pijan, trešten pijan, pa pijan kao ćuskija, pijan kao letva, pijan kao čep (ili bačva, drvo, panj), pijan kao smuk, pijan kao svinja itd. Među izrazima tog tipa je i pijan kao duga. U Rečniku Matice srpske navedeno je da taj frazem znači: „potpuno, do besvesti pijan”.

Ranije je objašnjeno zašto se kaže pijan kao majka i pijan kao zemlja (stranica Pijan kao majka). Ni ostale izraze koji su ovde navedeni nije teško objasniti. Pijan kao čep znači, u stvari, „natopljen”, „nakvašen” (alkoholom), pa otuda i „mokar” (kao čep). Tako je i sa drugim sličnim frazemima: pijan (tj. „nakvašen”, „natopljen”, „mokar”) kao bačva (drvo, panj i sl.). Poređenje se samo po sebi nameće: pijanac je natopljen alkoholom (kao bačva, drvo, panj). I mokar je od alkohola kao bačva, drvo itd. Zbog toga onoga koji voli da pije i zovu „mokri brat”. Svi ti frazemi po svom su značenju jednaki izrazu pijan kao majka (ili pijan kao zemlja). I tu se značenje razvilo preko glagola piti, odnosno prideva pijan u značenju „natopljen”.

Zašto se kaže pijan kao ćuskija, takođe je lako objasniti. Ćuskija („teška gvozdena poluga koja služi za bušenje rupa u zemlji, za podizanje tereta i dr.”) ne može stajati uspravno. Ona pada na zemlju kao pijan čovek. Tako je između reči pijan i ćuskija uspostavljena značenjska veza koja je fiksirana u ustaljenom izrazu.

Izraze pijan kao svinja i osvinjio se (naljoskao se kao svinja) nije potrebno posebno objašnjavati. Pijan čovek se zaista ponaša kao svinja.

Sve je to, dakle, jasno i logično. Ali zašto se kaže pijan kao duga? Kako je duga dovedena u vezu sa pijanstvom?

Najveći broj onih koji upotrebljavaju taj izraz misli da se tu radi o dugi kao prirodnoj pojavi koja se javlja posle kiše. Duga je, kao što svi znaju, „atmosferska optička pojava, luk spektralnih boja koji se javlja na nebu refleksijom sunčevih zraka kroz kišne kapi”. Otuda, onda, i verovanje kako se duga u širokom luku spušta negde na zemlju „da pije vodu”. Misli se da je tako nastao i izraz pijan kao duga (i pije kao duga).

Ta pretpostavka, međutim, nije tačna. Reč duga u pomenutom izrazu ima potpuno drukčije značenje (i drukčiji naglasak). U Rečniku Matice srpske to je označeno ovako: „duga lučno savijena daska kao sastavni deo bureta, bačve”.

Jedno je, dakle, dúga – prirodna pojava na nebu (u toj reči prvi slog izgovara se sa dužinom, otegnuto), a drugo, opet, dȕga – savijena daska za burad ili bačve (gde se prvi slog izgovara kratko i oštro).

Izraz pijan kao duga vezan je, u Rečniku Matice srpske, kod J. Matešića (u Frazeološkom rječniku) i u drugim izvorima, upravo za ovu drugu reč. Zato treba govoriti pijan kao dȕga (sa kratkim naglaskom), a ne pijan kao dúga (sa dugim).

Posle svega ovog lako je utvrditi kako je nastao taj frazem, koji ide u red onih izraza u kojima pijan znači „natopljen”, „nakvašen”. Pored pijan kao čep (bačva, drvo i sl.) sasvim je logično i pijan kao duga.


Literatura:
• Milan Šipka, Zašto se kaže, šesto izdanje, Novi Sad: Prometej, 2010