pragmatika (latinski pragmaticus):
1. delovanje koje je usmereno na neposrednu korist;
2. službeni propisi kojima se određuju odnosi između službenika i poslodavaca; status osoblja neke ustanove;
3. u lingvistici: proučavanje onoga što povezuje jezičku delatnost čoveka s njegovom psihom, s ciljevima njegovog iskaza i s uslovima pod kojima se vodi jezička komunikacija.