Mauzolej u Halikarnasu


Kombinacija izvanredne arhitekture i zaista veličanstvene skulpture, Mauzolej u Halikarnasu sigurno je bio neuobičajen prizor. Projektovan je u IV veku pre n. e. kao grobnica za najvažnijeg čoveka u jugozapadnoj Turskoj, pokrajinskog vladara Mauzola. On je vladao kraljevstvom Karije, delom Persijskog carstva koji je delovao gotovo kao nezavisna država, a od 377. pre n. e. do 353. pre n. e. njegovi ambiciozni građevinski planovi učinili su Halikarnas velikim gradom na Egejskom moru.

Radovi na Mauzoleju počeli su dok je Mauzol bio živ. On je zaposlio samo najbolje arhitekte, vajare i klesare, a spomenik koji je nastao stekao je trajnu slavu. Izgradnja Mauzoleja pripisuje se grčkom arhitekti Piteju, a nakon Mauzolove smrti, 353. pre n. e., radove je nadgledala njegova supruga Artemizija, koja je nasledila i njegovo kraljevstvo. I Artemizija je umrla pre nego što je spomenik bio završen, ali oni koji su radili na njemu bili su rešeni da ga završe. Naime, prema rimskom istoričaru Pliniju, radnici koji su radili na Mauzoleju odlučili su da ostanu i nakon Artemizijine smrti i dovrše posao, bez obzira na to što za to nisu bili plaćeni. To su učinili zbog toga što su verovali da je ta građevina „istovremeno i spomenik njihovoj vlastitoj slavi i vajarskom umeću.” Mauzolej je završen 350. pre n. e., tri godine nakon Mauzolove smrti i godinu dana nakon Artemizijine smrti.


mauzolejuh slika


U to vreme u Halikarnasu bilo je uobičajeno da se posle nečije smrti telo spali (kremira). Nakon smrti Mauzol je spaljen, a njegov pepeo je kasnije sahranjen u podzemnu grobnicu Mauzoleja. Kad su njegovi ostaci smešteni, ulaz je blokiran velikim kamenom oblikovanim tako da ga je nemoguće pomeriti, a potom je zasut zemljom. Međutim, s vremenom su pljačkaši ipak prodrli do grobne odaje i opljačkali je. Nedavno su arheolozi pronašli nekoliko preostalih delova blaga, poput zlatnih delova nošnje. Halikarnas je u međuvremenu preimenovan u Bodrum, a tamošnji muzej čuva neke ostatke te velike grobnice.

Halikarnas je bio veličanstven grad okružen sedam kilometara dugačkim zidom. Među gradske znamenitosti ubrajali su se i Marsov hram, amfiteatar u kojem su se održavale popularne javne priredbe, i palata u kojoj je živeo Mauzol sa porodicom i dvoranima. Mauzolej je bio podignut na glavnoj ulici, u blizini pijace, čime je naglašena važnost Mauzola kao osnivača Halikarnasa. Iako je kasnije najveći deo građevine uništen ili ukraden kao građevinski materijal, arheolozi su uspeli da otkriju dovoljno ostataka, pa mogu biti prilično sigurni u njen prvobitan izgled. Jezgro Mauzoleja bilo je sagrađeno od blokova mekog kamena vulkanskog porekla. Spoljašnju površinu činili su veliki komadi mermera, a i mnogobrojni kipovi su bili isklesani u mermeru. Neki delovi grobnice bili su dovršeni plavim krečnjakom, koji je pravio kontrast sa ostalim blokovima belog mermera. Plafon između nizova stubova bio je ukrašen uklesanim prikazima iz života grčkog heroja Tezeja.


Zanimljive činjenice
• Reč „mauzolej”, koja dolazi od Mauzolovog imena, u današnje vreme označava bilo koju veliku grobnicu.
• Mauzolej je trajao duže od svih ostalih čuda antičkog sveta, osim Keopsove piramide.
• Snažan zemljotres u XIII veku oštetio je Mauzolej, a konačno su ga razorili vitezovi krstaši 1494. godine. Materijal od kojeg je bio sagrađen upotrebili su za pojačavanje svoje tvrđave, izgrađene za odbranu od Turaka. U današnjem gradu Bodrumu mogu se videti blokovi iz Mauzoleja ugrađeni u zidove tvrđave koju su podigli krstaši.
• Neki kipovi na severnoj strani Mauzoleja sačuvani su jer ih je prekrila zemlja kad se građevina srušila.