Više od dve hiljade godina Viseći vrtovi Vavilona (takođe označavani i kao Semiramidini viseći vrtovi) zaokupljali su ljudsku maštu, ali zapanjujuća je činjenica da nema dokaza da su ikada postojali. Drevni opisi grada Vavilona (u današnjem Iraku) ne spominju vrtove. Osim toga, iako su arheolozi iskopavali taj drevni grad, nikada nije bio nađen nijedan ostatak vrtova. Grad je napušten 539. pre n. e., nakon što su ga osvojili Persijanci, a danas su od vrtova ostale samo neverovatne priče o njima. Slični vrtovi nađeni su nedaleko od Vavilona i arheolozi su uspeli da slože sliku kako su viseći vrtovi mogli izgledati.
Prema legendi, vrtove je podigao kralj Nabukodonosor II (vladao od 605. do 562. pre n. e.), koji je osnovao Vavilonsko carstvo i potom pretvorio Vavilon u slavni grad. Legenda kaže da je taj moćni vladar izgradio viseće vrtove kao prekrasan poklon za svoju kraljicu Amitis. Mnogi autori starog veka opisuju Semiramidu kao kraljicu obdarenu božanskim moćima, ali ona nije bila Nabukodonosorova žena. Taj legendarni lik verovatno je tek kasnije povezan sa tim vrtovima. Priča kaže da je Nabukodonosor izgradio viseće vrtove jer je Amitis bila nesrećna u pustinjskom kraljevstvu svoga muža. Njegova zamisao bila je da obilan biljni svet podseća Amitis na bogat planinski predeo njene domovine Medije, koja se nalazila na prostoru današnjeg Irana. Niko ne zna koje su biljke bile u visećim vrtovima, ali u svojim kraljevskim vrtovima kod Nimruda kralj Asurnasirpal II (883–859. pre n. e.) uzgajao je mirtu, bademe, urme, masline, šljive kruške, dunje, smokve i grožđe. U visećim vrtovima je verovatno postojao sistem kanala iz kojeg se voda mogla donositi na svaki pojedinačni nivo. Voda je mogla biti dovedena do vrtova sistemom kanala iz reke Eufrata. Među drvećem mogli bi se naći čempres, abonos, palma, kedar, hrast, jasen, vrba i jela. Zidovi od cigala pečenih od blata napravljeni su nepropusnim uz pomoć trske, slojeva smole i olova kako bi bio sprečen gubitak vlage. Održavanje vrtova i obrađivanje zemlje, sađenje, zalivanje, okopavanje i obrezivanje zapošljavalo je stotine robova.
Zanimljive činjenice
• Pojedini pisci opisivali su Viseće vrtove Vavilona kao da vise u vazduhu pomoću neke čarolije. Međutim, ime im verovatno dolazi od pogrešnog prevoda, i jednostavno znači da su se nalazili na terasama ili su sađeni na više nivoa.
• Svaka strana vrta navodno je bila duga četiri pletera. Pleter je bio grčka mera koja otprilike iznosi 30,8 metara. To znači da su vrtovi imali površinu od 1,52 hektara.
• Mišljenja stručnjaka o tome koliko je terasa bilo dosta se razlikuju. Najčešće se pominje broj od pet terasa. Neki tvrde da su zidovi bili široki 7 metara, kako bi mogli nositi veliko drveće.