Skraćenice su skraćeni delovi pojedinih reči ili grupa reči. One nastaju skraćivanjem pojedinih reči, spajanjem početnih slova ili grupe slova pojedinih višesložnih naziva. Neke od njih imaju na kraju tačku, a neke nemaju. Nakon skraćenica upotrebljavaju se znaci interpunkcije bez dodatnog uprošćavanja. Skraćenice su počele da se umnožavaju u XIX veku i od tada su u stalnoj upotrebi; upotrebljavaju se da bi se skratilo vreme potrebno za pisanje ili govor, naročito kada se ukazuje na veliki broj novih organizacija, administrativnih organa i tehnoloških proizvoda tipičnih za industrijska društva.
U srpskom jeziku postoje dve vrste skraćenica:
1. One koje nastaju skraćivanjem reči, u čitanju se izgovaraju potpuno, kao da nisu skraćene. I one se međusobno razlikuju, a najčešće se upotrebljavaju sledeće:
1) skraćenice kod kojih se skraćivanje označava tačkom, npr.: br. (broj), str. (stranica), mn. (množina), uč. (učenik), prof. (profesor), god. (godina), tur. (turski), npr. (na primer), tzv. (takozvani), itd. (i tako dalje), tj. (to jest);
2) skraćenice koje se pišu bez tačke:
a) za merne veličine, npr.: l (dužina), t (vreme), m (masa), V (zapremina);
b) za merne jedinice, npr.: m (metar), s (sekunda), kg (kilogram), L (litar);
c) za novčane jedinice, npr.: USD (američki dolar), GBP (britanska funta), JPY (japanski jen);
Pošto su to međunarodne skraćenice uvek se pišu latinicom.
3) bez tačke se pišu i skraćenice koje sadrže prvo i poslednje slovo reči, npr.: mr (magistar), dr (doktor), gđa (gospođa), gđica (gospođica).
2. Skraćenice koje su nastale od prvog slova ili sloga svake reči u višesložnim izrazima (složene skraćenice) čitaju se različito:
1) neke se čitaju potpuno kao da su svi delovi reči napisani, a pišu se bez tačke, npr.: OŠ (Osnovna škola), UN (Ujedinjene nacije), VPŠ (Viša poslovna škola);
2) neke postaju reči (imenice), pa se čitaju kao skraćenice i menjaju po padežima, npr.: IMT (Industrija mašina i traktora) – iz IMT-a, radio je u IMT-u;
3) skraćenice preuzete iz stranih jezika pišu se i čitaju kako se izgovaraju i menjaju se po padežima, npr.: Unesko – Uneskov program, Unicef – od Unicefa.