Neke reči prilikom upotrebe u rečenici menjaju svoj oblik zbog službe koju u njoj imaju. Takve reči nazivaju se promenljive vrste reči. To su:
1. imenice
2. zamenice
3. pridevi
4. brojevi (od jedan do četiri)
5. glagoli
Imenice, zamenice, pridevi i neki brojevi čine grupu promenljivih reči čije se obličke osobine zasnivaju na gramatičkim kategorijama roda, broja i padeža. Zbog ovog poslednjeg nazivaju se i imenske reči.
Pridevi pored tih kategorija imaju i stepene poređenja i razlikovanje određenog i neodređenog pridevskog vida.
Brojevi od jedan do četiri su promenljivi, dok su brojevi od pet pa naviše nepromenljivi, osim kad je reč o stotini (pored nepromenljivog sto), hiljadi, milionu, milijardi itd., koji se mogu smatrati i imenicama.
Gramatičke osnove promenljivih reči
Promenljive reči se menjaju tako što se na gramatičku osnovu reči dodaju nastavci za oblik. Gramatička osnova je deo reči koji čuva vezu sa leksičkim (pojedinačnim) značenjem reči, tj. sa značenjem njenog korena, kao i sa gramatičkom kategorijom (vrstom) dotične reči. Nastavci za oblik su vezane morfeme koje su znaci odnosa u koje stupa reč u rečenici, odnosno znaci su gramatičkih kategorija.
Imenske reči
Gramatička osnova je onaj deo reči koji tokom čitave promene reči ostaje isti, dok je nastavak za oblik onaj deo reči koji se u promeni menja. Na primer, padežni oblici od imenice kuća glase:
• nom. – kuć-a
• gen. – kuć-e
• dat. – kuć-i
• ak. – kuć-u
• vok. – kuć-o
• instr. – kuć-om
• lok. – kuć-i
U datom primeru, gramatička osnova je kuć-, a nastavci za oblik su -a, -e, -i itd.
Gramatička osnova imenskih reči dobija se tako što se od oblika genitiva jednine odbije nastavak za oblik, npr.:
• brod – brod-a – brod-
• glava – glav-e – glav-
• mleko – mlek-a – mlek-
• beo – bel-og – bel-
• jedan – jedn-og – jedn-
Glagoli
Glagoli imaju dve gramatičke osnove: infinitivnu i prezentsku.
Infinitivna osnova (naziva se i aoristna osnova) dobija se na dva načina:
1. kod glagola čiji se infinitiv završava na -ti kojem prethodi samoglasnik, odbijanjem tog nastavka, npr.:
• crtati – crta-
• doneti – done-
• misliti – misli-
• skinuti – skinu-
2. kod glagola čiji se infinitiv završava na -sti ili -ći, odbijanjem nastavka -oh u prvom licu jednine aorista, npr.:
• gristi – griz-oh – griz-
• sresti – sret-oh – sret-
• naći – nađ-oh – nađ-
• reći – rek-oh – rek-
Prezentska osnova se dobija tako što se od drugog lica jednine prezenta odbije nastavak -š, npr.:
• gledati – gleda-š – gleda-
• plesti – plete-š – plete-
• proći – prođe-š – prođe-
• vući – vuče-š – vuče-