Posleničke pesme


Posleničke pesme ili pesme o radu pevaju o čovekovom radu, različitim poljoprivrednim poslovima, osećanjima radosti koje izaziva rad i njegovi rezultati, mobama, nadmetanjima. Naši preci su mnoge poslove obavljali zajednički, mobama. Prilikom okopavanja kukuruza, kosidbe, žetve i sl. stvarale su se pesme koje su bile u skladu sa vrstom posla i ritmom rada u tom poslu. Rad je u tim pesmama veličan kao najveća radost i one su održavale ljubav prema radu, naročito zajedničkom. U posleničkim pesmama često se nalazi motiv takmičenja. Stari i mladi, muško i žensko, ali najviše momci i devojke, takmičili su se u radu. U tim pesmama kazivalo se radno raspoloženje, a neretko i ljubavna osećanja. Na mobu su se vrlo rado odazivali mladi momci i devojke jer je to bila retka prilika da budu blizu jedno drugom. Da bi olakšali fizički teške poslove, pevali su uz rad, a naročito po završetku posla. Pesme o teškom radu nadničara i bezdušnim gazdama nisu vedre i poletne. U posleničkim pesmama siromašni su opevani kao dobri radnici, a bogataši kao izrabljivači. Naši preci pevali su ne samo o okopavanju, setvi, već naporedo sa razvitkom društva i o raznim zanatskim poslovima, majstorima i šegrtima (abadžijama, kolarima, kujundžijama, sajdžijama, opančarima).

Kako su nastajale u samom procesu rada, te pesme na najbolji način ukazuju na razvitak sredstava za rad i smenjivanje pojedinih zanimanja tokom vremena. Ljudski rad se u početku svodio na tri osnovna zanimanja: zemljoradnju, stočarstvo i domaću radinost – pletenje i tkanje kao isključivo zanimanje žena i devojaka. Kako se život bogatio novim zanimanjima tako je u posleničke pesme ulazila nova tematika. Na osnovu dominantnih tema posleničkih pesama može se zaključiti u kojem su periodu nastale.

Poznate posleničke pesme su Nadžnjeva se momak i devojka, Žetelice blagosiljaju, Zao gospodar, Ovčar i devojka, Prokleta da je devojka, Kujundžija i hitroprelja, Jablanova moba i druge.