Plima i oseka


Plima i oseka predstavljaju pojavu pravilnog periodičnog porasta i pada nivoa mora koja se na većini mesta dešava dvaput dnevno. Posledica su razlika u gravitacionim silama kojima na različitim tačkama Zemljine površine deluje neko drugo telo, na primer Mesec. Voda na onoj strani Zemlje koja je bliža Mesecu trpi najveći uticaj njegovog gravitacionog polja i obrnuto. Usled toga nastaju plima i oseka, koje prate Mesec na njegovoj orbiti oko Zemlje (zapravo, one prethode Mesecu i nisu direktno poravnate sa njim).

Iako bilo koje nebesko telo može izazvati neznatne plimne efekte (recimo Jupiter), glavninu plimnih sila na Zemlji izazivaju Mesec (zbog blizine) i Sunce (zbog svoje ogromne mase). Plimne sile koje nastaju usled dejstva privlačne snage Meseca oko dva puta su jače nego one koje uzrokuje Sunce. U zavisnosti od udaljenosti Meseca od Zemlje gravitaciono dejstvo Meseca razlikuje se po snazi, pa se i plima i oseka razlikuju po visini.

Najviše plime (prolećne plime, koje pokazuju veoma veliku promenu nivoa mora između plime i oseke) javljaju se za vreme mladog i punog meseca, kad su Zemlja, Mesec i Sunce poravnati, a plimne sile Sunca dodaju se Mesečevim. Najniže plime javljaju se kad su Sunce i Mesec pod pravim uglom (u odnosu na Zemlju), pa plimne sile sa Sunca delimično poništavaju Mesečeve. Na opseg plime i oseke takođe utiče konfiguracija obale i vodenog basena. Plima dostiže punu visinu na otvorenim prostranstvima okeana, dok je u zatvorenim vodama ili na malim vodenim površinama ona znatno niža.


plima i oseka slika


Na slici iznad uočavaju se četiri moguća položaja Meseca i Sunca u odnosu na Zemlju:
1. mlad mesec (prolećna plima) – kad su Mesec i Sunce, posmatrano sa Zemlje, u istoj liniji, Sunce pojačava Mesečeve gravitacione sile, pa je plima najviša, a oseka najniža;
2. prva četvrt (kvadraturna plima) – kad su Mesec i Sunce pod pravim uglom u odnosu na Zemlju, plima je najniža, a oseka najviša;
3. pun mesec (prolećna plima) – Mesec i Sunce ponovo su u istoj liniji, pa se javlja druga prolećna plima;
4. poslednja četvrt (kvadraturna plima) – Mesec i Sunce ponovo su pod pravim uglom u odnosu na Zemlju, pa se javlja druga kvadraturna plima.