Usled promene do koje je u štokavskim govorima došlo krajem XIV veka, suglasnik l na kraju sloga i na kraju reči prelazi u vokal o. Pojava se uočava poređenjem reči od iste osnove.
Promena l u o javlja se u sledećim oblicima:
1. na kraju jednine muškog roda radnog glagolskog prideva (l se javlja u oblicima za ženski i srednji rod, jer tu nije na kraju reči), npr.:
• držao (držala, držalo)
• hteo (htela, htelo)
• igrao (igrala, igralo)
• mislio (mislila, mislilo)
2. u nominativu jednine muškog roda prideva sa osnovom na -l, npr.:
• debeo (debela, debelo)
• kiseo (kisela, kiselo)
• mio (mila, milo)
• veseo (vesela, veselo)
Ako je ispred o samoglasnik a, to a je nepostojano, tako da ga u drugim oblicima nema, npr.:
• obao (obla, oblo)
• podao (podla, podlo)
• topao (topla, toplo)
• zao (zla, zlo)
3. u nominativu jednine imenica čija se osnova završava na -l, npr.:
• anđeo (gen. anđela)
• pepeo (pepela)
• sto (stola)
• vo (vola)
Ako je ispred o samoglasnik a, to a je nepostojano, tako da ga u drugim oblicima nema, npr.:
• kotao (gen. kotla)
• misao (misli)
• petao (petla)
• ugao (ugla)
4. u promeni imenica sa agentivnim sufiksom -lac, gde je a nepostojano; l se javlja i u genitivu množine, dok u svim ostalim padežima prelazi u o, npr.:
• čitalac, gen. čitaoca, dat. čitaocu itd., u množini čitaoci, gen. čitalaca, dat. čitaocima itd.
• prevodilac, gen. prevodioca, dat. prevodiocu itd., u množini prevodioci, gen. prevodilaca, dat. prevodiocima itd.
• ronilac, gen. ronioca, dat. roniocu itd., u množini ronioci, gen. ronilaca, dat. roniocima itd.
• stvaralac, gen. stvaraoca, dat. stvaraocu itd., u množini stvaraoci, gen. stvaralaca, dat. stvaraocima itd.
Imenica znalac, iako izvedena sufiksom -lac, zadržava l u svim padežima (gen. znalca, dat. znalcu itd.).
5. u ponekim izvedenim rečima kao deoba (od deliti), seoba (od seliti), seoski (od selo), seoce (deminutiv od selo) i dr.
Odstupanja od promene l u o
Ta glasovna promena nije nikada do kraja sprovedena. Ona nije zahvatila novije reči stranog porekla (admiral, fosil, fudbal, general, hotel, idol, kristal, metal, skandal, tunel itd.), pa ni neke domaće kao bol, val, pridev ohol i druge.
U nekim slučajevima postoje dubleti; obično je u takvim dubletima jedan član ređe u upotrebi i oseća se kao zastareli oblik, npr. arhanđeo i (manje obično) arhanđel, anđelski i (stilski obeleženo) anđeoski, krilce i (slikovito) krioce.