Ta glasovna promena vrši se u sledećim slučajevima:
1. kada se zubni suglasnici s i z nađu ispred prednjonepčanih suglasnika č, dž, ć, đ, lj, nj, š i ž, oni prelaze u š i ž. Promena je često udružena sa prethodno izvršenim jednačenjem suglasnika po zvučnosti ili jotovanjem a, posle jednačenja, i sa gubljenjem suglasnika, npr.:
• list-je > lisće > lišće
• mis-ljenje > mišljenje (prema misliti)
• nos-nja > nošnja (prema nositi)
• grozd-je > grozđe > grožđe
• paz-ljiv > pažljiv (prema paziti)
• voz-nja > vožnja (prema voziti)
2. kada se nadzubni suglasnik n nađe ispred dvousnenih suglasnika b i p u izvedenim rečima, odnosno ispred sufiksa, on prelazi u m, npr.:
• odbran-a + -beni > odbrambeni
• prehran-a + -beni > prehrambeni
• stan + -beni > stambeni
• zelen + -bać > zelembać
U izvedenim rečima n uvek prelazi u m, dok u složenicama n ostaje nepromenjeno i tada je reč o odstupanju.
3. kada se zadnjonepčani suglasnici g i h nađu ispred prednjonepčanog suglasnika č, oni prelaze u š, npr.:
• breg-čić > breščić
• orah-čić > oraščić
• trbuh-čić > trbuščić
• vrh-čić > vrščić
Odstupanja od jednačenja suglasnika po mestu tvorbe
Ta glasovna promena ne vrši se:
1. na sastavu izvedenih reči kada se prefiksi sa završetkom na s ili z nađu ispred lj ili nj, npr.: sljubiti, sljuštiti, izljubiti, razljutiti, iznjihati;
2. na spoju složenih reči kada se prvi deo složenice završava na n, a drugi deo počinje suglasnikom b ili p (zbog svesti o samostalnom značenju i obliku sastavnica), npr.: maskenbal, vanbračni, vanbrodski, crvenperka, jedanput, stranputica.