Šta izaziva pege?


Neki ljudi su gotovo od glave do pete pokriveni pegama. Drugi imaju po nekoliko pega na nosu ili ramenima – na mestima gde su nekada izgoreli od sunca. Boja pega, kao i boja kože koja ih okružuje, zavisi od hemijske supstance koja se zove melanin. Što više melanina čovek ima u koži, to je tamniji. Kad osoba svetle kože provede previše vremena na suncu, njena koža proizvodi više melanina. Drugim rečima, ona pocrni, ili dobije pege. Stvaranjem veće količine melanina koža se brani od Sunčevog ultraljubičastog zračenja, koje izaziva rak kože. Melanin upija to zračenje, što pomaže da se koža zaštiti od daljeg oštećenja.

Melanin stvaraju posebne ćelije kože koje se zovu melanociti (od svakih deset ćelija kože jedna je melanocit). Melanocit ima čudan oblik – nije okrugao, već izgleda kao oktopod. Unutar melanocita, u hemijskim reakcijama se aminokiseline, koje potiču od belančevina koje jedemo, transformišu u pigment melanin. Melanin odlazi u „pipke” ćelije, koji se ispruže i priljube uz zidove okolnih ćelija. Koristeći „pipke” kao cevi za napajanje, ćelije kože upijaju određenu količinu melanina, što koži daje boju. Što je više melanina, to je koža tamnija, tj. osoba je više pocrnela.

Pege su mesta na koži gde je koncentrisano mnogo pigmenta melanina. Mogu se smatrati bojom koja je raspoređena u tačkama umesto da se ravnomerno rasporedi po koži. Za razliku od mladeža, koji mogu biti blago ispupčeni, pege su ravne i smeđe ili zlatne. Ljudi sa svetlijom kožom najlakše dobijaju pege. Riđokosi, koji obično imaju svetlu kožu i teško pocrne, imaju najviše pega. Sklonost ka pegama se, zajedno sa bojom kože i kose, nasleđuje od roditelja. Obično se pojavljuju još u detinjstvu, niču na delovima tela izloženim sunčevoj svetlosti, kao što su lice i ruke. Nasuprot očekivanju, u oblasti gde se obrazuje pega u stvari ima manje melanocita nego u koži koja je okružuje. Međutim, ti melanociti su veći i aktivniji – proizvode gomile tamnog melanina koji boji samo to mesto.

Pege koje se pojave leti obično nestanu preko zime. Ako su pege retko posute samo na dva-tri mesta, s vremenom će verovatno sasvim nestati. Zato se može desiti da pege nestanu kad odraste devojčica koja je, dok je bila u osnovnoj školi, leti obično dobijala pege. Ko ne želi da dobija pege, treba da zaklanja kožu od jakog letnjeg sunca šeširom i košuljom dugih rukava. Ljudi koji dobijaju pege obično imaju kožu koja lako izgori od sunca. To znači da je kod njih povećan rizik da dobiju rak. Zato oni treba da budu posebno oprezni pri izlaganju suncu (najbolje je kožu zaštiti nekim sredstvom za sunčanje).

Neželjene pege, ako ih nema mnogo, mogu se ukloniti bez hemijskih sredstava i raznih preparata. Jednom dnevno, posle umivanja, treba namazati mesta na kojima su se pojavile pege pomoću parčeta vate navlaženim limunovim sokom. Pege će u toku nekoliko meseci postepeno nestati. Ali će se brzo vratiti posle nekoliko dana sunčanja bez adekvatne zaštite.


Literatura:
• Keti Volard, A zašto? Planeta Zemlja, Beograd: Laguna, 2008