Zašto Zemlja usporava?


Zemlja se neprestano obrće oko svoje ose pretvarajući obdanicu u noć, a zatim noć u obdanicu. Velika drvena vrteška okreće se brzinom od približno 21 km/h, dok se Zemlja obrće oko svoje ose brzinom koja na ekvatoru iznosi 1670 km/h. Zemlja i ostale planete formirale su se od oblaka gasa i prašine koji se vrteo u svemiru (smer i brzina obrtanja mladih planeta zavisili su i od sudara koje su pretrpele u početnim godinama Sunčevog sistema). Mada se Zemlja već pri svom nastanku obrtala, brzina obrtanja uvek je bila promenljiva. Na samom početku bila je to neverovatno hitra mala planeta koja se obrtala vrtoglavom brzinom od oko 6400 km/h – zbog čega je dan trajao oko šest sati. Međutim, obrtanje Zemlje se tokom vekova usporilo.

Jedan od glavnih uzroka smanjenja brzine bilo je podizanje i spuštanje Zemljinih neizmernih okeana. Pljuskanje okeanskih plima i oseka deluju na planetu kao kočnice na automobil koji juri. Pošto plimu i oseku uglavnom stvara gravitaciono privlačenje Meseca, moglo bi se reći da se rotacija Zemlje usporava uglavnom zato što naša planeta ima velik mesec. Zemlja se usporava za jednu do tri milisekunde dnevno. Prema tome, na svakih 100 godina dan se produžavao od približno 36,5 sekundi do gotovo dva minuta. Za naredne 4000 godina to usporavanje će produžiti svaki dan za ceo sat.

Osim plime i oseke, kojima upravlja Mesec, i druge pojave utiču na obrtanje Zemlje. Na primer, ljudi su građenjem brana i smeštanjem velikog dela slatke vode na Zemlji u ogromna akumulaciona jezera usporili Zemlju za nekoliko milisekundi. Okeanske struje i velike pokretne mase toplog i hladnog vazduha takođe utiču na brzinu obrtanja. Tipičan uragan privremeno malčice usporava Zemlju, produžavajući dan za oko dve mikrosekunde. El Ninjo, topla struja u Tihom okeanu koja pravi pometnju u vremenskim prilikama, takođe usporava Zemlju. Prema naučnicima iz NASA, kad je El Ninjo na vrhuncu, uzrokuje produženje dana od oko 0,6 milisekundi.

Međunarodna služba za Zemljinu rotaciju (International Earth Rotation and Reference Systems Service, skraćeno IERS) prati promene brzine naše planete. I upravo IERS odlučuje da li svetskom usklađenom univerzalnom vremenu treba dodati dopunsku sekundu da bi satovi ostali u skladu sa kolebljivom Zemljom.


Literatura:
• Keti Volard, A zašto?, Beograd: Laguna, 2006