Zašto kod ljudi dlake rastu prvenstveno na glavi?

 

Dlaka, od svilenkastih pramenova koji se presijavaju u reklamama za šampon do oštre dlake nemačkog ovčara, označava pripadnost sisarima. Ljudi i psi su sisari kao i njihovi ostali kosmati prijatelji – mačke, krave, konji, gorile. Dlake se mogu javiti u čudnim oblicima i na neverovatnim mestima. Kit, najveći sisar na Zemlji, ima kratke dlačice samo oko ogromnih usta. A kao žilet oštre bodlje bodljikavog praseta u stvari su vrlo krute dlake. Gmizavci, koji su se na Zemlji razvili pre sisara, nisu imali dlake – i još ih nemaju.

Dlake su se razvile kod sisara tako što su životinje koje su se slučajno rodile sa malo dlaka (usled mutacije) preživljavale i dobijale mlade sa dlakom. Kroz mnogo pokolenja, dlaka se pokazala kao korisna za preživljavanje. Ona štiti kao prirodni kaput na površini kože, zadržavajući toplotu tela i pomažući toplokrvnim životinjama da u hladnim podnebljima održe telesnu temperaturu od približno 37 °C. U vrelim podnebljima, tanak sloj dlake štiti životinje (npr. šimpanze) da ne izgore pod jarkim Sunčevim zracima. Tako su životinje sa krznom mogle da traže hranu i na hladnijim kao i na toplijim mestima, zbog čega su bile u prednosti u odnosu na životinje koje se nisu usuđivale da napuste tople predele. One životinje kod kojih se razvilo najdeblje krzno, kao što su medvedi i vukovi, sjajno su napredovale u hladnim severnim oblastima, još jednom kutku za naseljavanje i širenje.

S vremenom je dlaka na pojedinim delovima tela dobila posebnu namenu. Obrve sprečavaju znoj da nam teče u oči, tako da vidimo dobro čak i kad naporno radimo na vrućini. Dlake u nosu i ušima zadržavaju prašinu da ne uđe u telo. Nešto što se previše približi osetljivom oku dodirne dlake na očnom kapku, trepavice. Kad se ove dlake pomere, nervi u koži koja ih okružuje šalju mozgu poruku da zatvori oko. Kod većine ljudi, najgušća dlaka raste na glavi. Neki muškarci imaju dlake na grudima i leđima, ali mnogi je nemaju. Ali praktično svako dete ima bujnu kosu na glavi, čak i ako je kasnije izgubi. Ljudi nisu bez razloga zadržali dlake na glavi, mada su je na drugim delovima tela u toku razvoja u velikoj meri izgubili. Na hladnoći telo gubi dodatnu količinu toplote upravo kroz glavu, jer mozak troši mnogo energije da bi razmišljao bez prestanka i održao čoveka u životu. Kosa na glavi pomaže da se zimi sačuva toplota, i štiti glavu da ne izgori na vrelom letnjem suncu.