Šta izaziva štucavicu?


Štucavica nastaje kad se zgrči jedan veliki mišić blizu stomaka. Taj mišić, koji se zove dijafragma, pomaže nam da dišemo. Pokreti dijafragme obično su ritmični i pravilni, ali disanje se menja kad ona iskače iz svog uobičajenog ritma. Neobuzdana dijafragma tera čoveka da udahne veliku količinu vazduha. Dok vazduh ispunjava pluća, mozak šalje poruku grlu da je primljena dovoljna količina vazduha, i glasne žice se, „sa škljocanjem”, zatvaraju. Štucanje liči na povlačenje užeta između dijafragme i grla. Dok dijafragma pokušava da natera čoveka da udahne, usta i grlo daju sve od sebe ne bi li sprečili višak vazduha da uđe. Sa svakim naglim pokretom dijafragme navala vazduha stvara čudan zvuk kad udari o glasne žice – to je ono „štuc” u štucavici.

U većini slučajeva štucavica je potpuno normalna pojava i prestaje ubrzo, kad se dijafragma vrati u normalan stalni ritam. Međutim, štucanje koje traje više od nekoliko minuta može da postane bolno. Za neke ljude štucanje je kao hronična bolest. Oni nedeljama štucaju bez prestanka. Organizam im se iscrpljuje, a štucanje ih ometa na poslu, dok govore, jedu, spavaju. Proučavajući tako obolele ljude, naučnici nalaze odgovore na pitanje šta kod svih nas stvara štucavicu. Prilikom jednog istraživanja, mala grupa odraslih ljudi koji su štucali dobila je lek obično korišćen da se smanji visok krvni pritisak. Taj lek, koji sprečava moždano tkivo da upija kalcijum, zaustavio je štucavicu kod petoro od sedmoro ispitanika. To što je taj lek pomogao može značiti da štucanje izaziva privremeni višak kalcijuma u mozgu. Ipak, za većinu ljudi štucavica je prosto kratkotrajna smetnja koja obično prođe naglo kao što je i počela.


Literatura:
• Keti Volard, A zašto?, Beograd: Laguna, 2006