Postoje tri objašnjenja kako je nastao izraz novinarska patka. Po jednom, najmanje verovatnom, taj izraz potiče od skraćenice NT (od latinskog non testatum, što znači „nije provereno”), kojom su, navodno, u novinskim redakcijama obeležavali sumnjive i neproverene tekstove dospele sa raznih strana (iz nepotvrđenih izvora). Pošto se latinska skraćenica NT čita „en te”, a tako upravo u nemačkom jeziku glasi naziv za patku (Ente), svaka neproverena vest prozvana je patkom. Po toj pretpostavci, dakle, moglo bi se zaključiti da je novinarska patka došla u srpski jezik iz nemačkog jezika. Možda je ona kao izraz i došla iz tog jezika, ili preko tog jezika, ali su putevi njenog nastanka ipak mnogo duži i zamršeniji. U knjizi Iz života reči Edvard Vartanj raspreda ovu priču:
Želeći da se naruga lakovernoj čitalačkoj publici, poznati belgijski humorista Kornelisen lansirao je vest o proždrljivim patkama. Javio je kako je neki narednik kupio dvadeset pataka i naredio da se jedna od njih odmah zakolje i sva (sa kostima i perjem) isecka na sitne komadiće kako bi njome nahranio ostale patke. Posle nekoliko minuta to je učinio i sa drugom, pa sa trećom, četvrtom… i tako redom do devetnaeste. Na taj način je dvadeseta patka proždrla devetnaest svojih drugarica. Tu besmislenu vest o proždrljivosti pataka preneli su i drugi listovi, pa se posle o tome danima pričalo. Autor je, naravno, nakon izvesnog vremena otkrio tajnu svog „naučnog eksperimenta” i time se narugao lakovernim čitaocima i „žutoj štampi”. Slučaj je potom zaboravljen, ali se od tada, kako misli Vartanj, svaka lažna vest u novinama naziva novinarskom patkom.
Zanimljivo je da je mnogo godina kasnije jedan američki list objavio istu vest. Rezultat je opet bio isti: laž o proždrljivim patkama primljena je sa velikim zanimanjem.
Nema razloga da se sumnja u tu Vartanjevu verziju, da se smatra kako je njegova priča o naredniku i patkama izmišljena, tj. da je i ona sama novinarska patka. Ipak treba reći da je patka u značenju: „lažna vest”, „izmišljotina”, postojala mnogo pre pomenutog napisa belgijskog novinara.
U jednom etimološkom rečniku francuskog jezika stoji da je reč canard, u značenju „patka”, izvedena od glagola caner, što znači „gakati”, „kvakati”. Značenje lažna vest zabeleženo je već 1750. godine; ono dolazi od izraza vendre des canards a moitie (doslovno: „prodavati patke napola”), koji je zabeležen u XVI veku, a odatle pak dormer des canards a quelqu’un („izneveriti čija očekivanja”) – od kraja XVII do sredine XIX veka. Dictionnaire universel de la langue francaise beleži 1834. reč canard sa značenjem: „lažna vest”, a 1842. Akademijin rečnik dodaje značenje: „letak” i „loše novine”.
U nemačkom jeziku Ente („patka”) sa posebnim značenjem novinarska laž sreće se od 1850. po uzoru na francusko canard. No još u XVI veku postojao je izraz blaue Ente (doslovno: „plave patke”) u značenju „laži”. Taj izraz se razvio iz priče o nekakvim izmišljenim plavim patkama, koje je, navodno, neko video pa je o tome naokolo lagao.
Svi ti podaci pokazuju da izraz novinarska patka ima dugu i zanimljivu istoriju: od francuske reči canard, kojom Francuzi i danas označavaju lažnu vest ili izmišljotinu, preko nemačkog Ente, i još ranijeg blaue Ente, u istom značenju, do ustaljivanja tog izraza u srpskom jeziku, proteklo je više vekova. Po tome bi se moglo reći da su laži i izmišljotine večne i da se svugde po svetu prenose na isti način.
Kojim je putem izraz novinarska patka stigao u srpsku novinarsku terminologiju, direktno iz francuskog jezika, ili preko nemačkog, nije toliko važno, bar ne za ovu priliku. Važno je da se zna šta on znači i da se pomoću njega mogu razlučiti laži i podmetanja od istinske, ozbiljne novinske informacije.
Literatura:
• Milan Šipka, Zašto se kaže, šesto izdanje, Novi Sad: Prometej, 2010