Španska sela – zašto se kaže


Kada je nekome nešto potpuno nerazumljivo, daleko, ili strano, nepoznato, kaže se obično da su to za njega španska sela. To je doslovan prevod odgovarajućeg nemačkog izraza spanische Dörfer, sa istim značenjem kao i kod nas. Taj izraz u nemačkom jeziku prvi je upotrebio Johan Volfgang Gete (1749–1832), u svom čuvenom sentimentalnom romanu Jadi mladoga Vertera (nemački: Die Leiden des jungen Werthers, 1774). Izraz španska sela preuzet je iz nemačkog u srpski jezik sa prvim prevodom tog Geteovog dela, početkom XX veka, tačnije, 1905. godine. Kasnije je on iz literature prešao u svakodnevni govor, tako da je danas široko poznat i rasprostranjen.

Zanimljivo je kako je izraz španska sela nastao u nemačkom jeziku, posebno s obzirom na činjenicu što u istom tom jeziku postoji i mnogo stariji izraz češka sela (böhmische Dörfer), koji se pojavio negde u drugoj polovini XVII veka, nakon Tridesetogodišnjeg rata (1618–1648). Nemačkim vojnicima, koji su u toku toga rata prolazili kroz Češku, slovenska imena sela zvučala su čudno, strano, bila su im nerazumljiva. Tako je nastao izraz češka sela u opštem značenju nešto strano, nerazumljivo. Nemci su i ono što je dolazilo iz dalekog španskog jezika takođe doživljavali kao strano i nerazumljivo, pa je tako nastao i izraz das kommt mir spanisch vor (doslovno: „to mi dođe španski”, u značenju: „to mi je nerazumljivo”). Ukrštanjem ta dva izraza (das kommt mir spanisch vor i böhmische Dörfer) nastao je izraz spanische Dörfer.

Takvi su izrazi, sa istim značenjem, stvoreni i u drugim jezicima, na primer u španskom esto es griego para mi („to je grčki za mene”), isto kao i u engleskom it’s greek to me („to je grčki za mene”), ili u francuskom c’est du chinois („to je kineski”). Svugde je ime slabo poznatog jezika dobilo opšte značenje nečeg nepoznatog, odnosno nerazumljivog, a za nas je bio presudan nemački uzor.


Literatura:
• Milan Šipka, Zašto se kaže, šesto izdanje, Novi Sad: Prometej, 2010