S koca i konopca – zašto se kaže


U jednoj narodnoj pesmi, koju je zabeležio Vuk Stefanović Karadžić, stoje, pored ostalih, i ovi stihovi:

„Pokupili zlice i zlikovce,
Buljumbaše s koca i konopca,
Te ih rani sirotinja raja.”

I u jednom delu publiciste Rodoljuba Čolakovića nalazi se ovakav primer: „U ustanak se ubaciše nekakvi probisvjeti bez roda i imena, čifuti, balije, šokci, odbjegli robijaši, ljudi s koca i konopca.”

Tako i u pravnim spisima Valtazara Bogišića nalazimo: „Skupljalo se među njih ljudi sa svake strane… što no riječ s koca i konopca.”

Ti primeri, i drugi navedeni u Rečniku SANU, kao i oni zabeleženi u svakodnevnom govoru, svedoče da je frazem s koca i (s) konopca kod nas veoma čest i da se upotrebljava u raznim funkcionalnim stilovima. Njegovo značenje iscrpno je objašnjeno u Rečniku SANU, pod rečju kolac:

s koca i (s) konopca (sakupiti, prikupiti i sl.) kad hoće da se kaže da je nešto (obično kakav krug, grupa ljudi) sastavljeno, prikupljeno sa svih strana, bez izbora i kriterijuma, od svakakve, najgore vrste.”

Primeri koji su navedeni potvrđuju takvo tumačenje. Ostaje, međutim, da se pobliže objasni kako je nastao sam taj izraz. Ko su te zlice i zlikovci sabrani s koca i konopca?

To su oni koji su zbog raznih zlodela osuđeni na smrt nabijanjem na kolac, što je kod nas bio običaj sve do sredine XIX veka, posebno za vreme turske vladavine, ili na smrt vešanjem (pomoću konopca). Za njih se, jer su pobegli sa vešala ili izbegli nabijanje na kolac, kaže da su s koca i (s) konopca. Otuda je u tom izrazu naglasak na okupljanju zlih i pokvarenih ljudi, onih, dakle, koji se ne libe nikakvih zločina.

U vezi s nabijanjem na kolac (koje je najslikovitije opisao Ivo Andrić u romanu Na Drini ćuprija) i vešanjem pomoću konopca, kao najtežim kaznama za zločinstva, postoje kod nas i drugi slikoviti izrazi, kao što su: omastiti kolac („biti nabijen na kolac”), omastiti konopac („biti obešen”), sukati (nekome) konopac („pripremati nekome smrt”), goniti kocem i konopcem („nemilosrdno kažnjavati”) itd.


Literatura:
• Milan Šipka, Zašto se kaže, šesto izdanje, Novi Sad: Prometej, 2010